Zakonom o stečaju uredjuju se uslovi i način pokretanja i sprovođenja stečaja nad pravnim licima.
Stečaj se sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom.
Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca iz vrednosti celokupne imovine stečajnog dužnika, odnosno stečajnog dužnika kao pravnog lica.
Pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem dužničko-poverilačkih odnosa, statusnim promenama dužnika ili na drugi način koji je predviđen planom reorganizacije.
Koji je cilj stečaja?
Cilj stečaja jeste najpovoljnije kolektivno namirenje stečajnih poverilaca ostvarivanjem najveće moguće vrednosti stečajnog dužnika, odnosno njegove imovine.
U stečajnom postupku nije dozvoljen zastoj i prekid.
Stečajni postupak je javan i svi učesnici u stečajnom postupku imaju pravo na blagovremeni uvid u podatke vezane za sprovođenje postupka, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili službenu tajnu.
Svi poverioci imaju pravo da zatraže i da od stečajnog upravnika blagovremeno dobiju sve informacije koje se odnose na stečajnog dužnika, na tok stečajnog postupka i na imovinu i upravljanje imovinom stečajnog dužnika.
Oglasi, rešenja i drugi akti suda, na dan donošenja, objavljuju se na oglasnoj i elektronskoj oglasnoj tabli suda, a rešenja i drugi akti suda, kada je to propisano ovim zakonom, dostavljaju se i odgovarajućem registruradi javnog objavljivanja na internet strani tog registra ili na drugi način kojim se omogućava da javnost bude upoznata, ukoliko taj registar nema svoju internet stranu.
Svi podnesci stečajnog upravnika i učesnika u postupku sa svim prilozima objavljuju se, odmah po prijemu, na javnom portalu nadležnog privrednog suda ili na drugi način kojim se omogućava da javnost bude upoznata o toku stečajnog postupka, uz poštovanje propisa kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Stečajni razlozi
Stečajni postupak se otvara kada se utvrdi postojanje najmanje jednog stečajnog razloga.
Stečajni razlozi su:
1) trajnija nesposobnost plaćanja;
2) preteća nesposobnost plaćanja;
3) prezaduženost;
4) nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit način.
Trajnija nesposobnost plaćanja postoji ako stečajni dužnik:
1) ne može da odgovori svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospelosti obaveze;
2) potpuno obustavi sva plaćanja u neprekidnom trajanju od 30 dana.
Stečajni postupak sprovodi sud određen zakonom kojim se uređuje nadležnost sudova.
Izvršne radnje u stečajnom postupku sprovodi stečajni sudija u skladu sa ovim zakonom.
Stečajni postupak sprovodi sud na čijem području je sedište stečajnog dužnika.
Stečajni postupak nad stečajnim dužnikom koji nema sedište u Republici Srbiji sprovodi sud na čijem području je središte glavnih interesa stečajnog dužnika.
Organi stečajnog postupka?
Organi stečajnog postupka su stečajni sudija, stečajni upravnik, skupština poverilaca i odbor poverilaca.
Pokretanje postupka
Stečajni postupak se pokreće predlogom ovlašćenih predlagača.
Predlozi, izjave i primedbe ne mogu se podnositi po isteku roka koji je propisan zakonom.
U stečajnom postupku ne može se tražiti povraćaj u pređašnje stanje, ne može se izjaviti revizija niti se može podneti predlog za ponavljanje postupka.
Odluke se mogu donositi i bez usmene rasprave.
Akti koji se donos u stečajnom postupku
U stečajnom postupku donose se rešenja i zaključci.
Rešenjem se odlučuje u stečajnom postupku.
Zaključkom se odlučuje po primedbama i izdaje nalog službenom licu, organu koji sprovodi stečajni postupak ili trećem licu za izvršenje pojedinih radnji.
Protiv zaključka nije dozvoljena žalba ili prigovor.
Protiv rešenja se može izjaviti žalba sudu višeg stepena preko prvostepenog suda u roku od osam dana od dana objavljivanja rešenja na oglasnoj tabli suda, odnosno od dana dostavljanja rešenja učesnicima u postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Rešenje po žalbi donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema žalbe u sudu višeg stepena.
Žalba protiv rešenja ne zadržava izvršenje rešenja.
Ko je stečajni poverilac?
Stečajni poverilac je lice koje na dan pokretanja stečajnog postupka ima neobezbeđeno potraživanje prema stečajnom dužniku.
Razlučni i založni poverioci
Razlučni poverioci su poverioci koji imaju založno pravo, zakonsko pravo zadržavanja ili pravo namirenja na stvarima i pravima o kojima se vode javne knjige ili registri i imaju pravo na prvenstveno namirenje iz sredstava ostvarenih prodajom imovine, odnosno naplate potraživanja na kojoj su stekli to pravo.
Razlučni poverioci nisu stečajni poverioci.
Založni poverioci nisu stečajni poverioci i nisu razlučni poverioci.
Izlučni poverilac nije stečajni poverilac.
Kako se stiče svojstvo stranke u stečajnom postupku?
Stečajni dužnik stiče svojstvo stranke podnošenjem predloga za pokretanje stečajnog postupka.
Poverioci stiču svojstvo stranke podnošenjem prijave potraživanja.
U stečajnom postupku mogu da učestvuju lica koja su solidarni dužnici, jemci, garanti i sl. pod uslovima propisanim zakonom.
Predlog za pokretanje stečajnog postupka
Stečajni postupak se pokreće predlogom poverioca, dužnika ili likvidacionog upravnika.
1) naziv suda kojem se predlog podnosi;
2) poslovno ime ili ime i adresu predlagača ili adresu lica koje je u ovom postupku ovlašćeno za prijem pismena i za zastupanje predlagača;
3) poslovno ime stečajnog dužnika, kao i podatke o kontakt adresi;
4) spisak stečajnih i ostalih poverilaca sa navođenjem visine iznosa i osnova potraživanja, kao i imena i prebivališta članova društva koji za obaveze stečajnog dužnika odgovaraju svojom imovinom, ako je predlagač stečajni dužnik;
5) činjenice i prateću dokumentaciju koja dokazuje vrstu, osnov i visinu neizmirenog potraživanja, ako je predlagač poverilac;
6) spisak dokumenata priloženih uz predlog za pokretanje stečajnog postupka.
Predlagač je dužan da u roku od pet dana od dana dobijanja naloga od suda uplati predujam na ime svih troškova.
OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA
Stečajni sudija rešenjem odbija predlog za pokretanje stečajnog postupka ako utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za otvaranje stečajnog postupka. U rešenju o odbijanju predloga za otvaranje stečajnog postupka određuje se i ko snosi troškove prethodnog stečajnog postupka.
Oglas o otvaranju stečajnog postupka izrađuje stečajni sudija odmah po donošenju rešenja.
Oglas o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se na oglasnoj i elektronskoj oglasnoj tabli suda, u jednom visokotiražnom dnevnom listu koji se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije, kao i u “Službenom glasniku Republike Srbije”, a može se objaviti i u drugim domaćim i stranim sredstvima informisanja.
Otvaranjem stečajnog postupka gase se ranije stečena prava preče kupovine u pogledu imovine stečajnog dužnika.
Otvaranje stečajnog postupka je razlog za otkaz ugovora o radu koji je stečajni dužnik zaključio sa zaposlenima. Zarade i ostala primanja namiruju se iz stečajne mase kao obaveza stečajne mase.
Danom otvaranja stečajnog postupka banka blokira račune stečajnog dužnika, čime prestaju prava lica koja su bila ovlašćena da raspolažu sredstvima sa tih računa.
Na zahtev stečajnog upravnika, banka otvara novi račun preko kojeg će se vršiti poslovanje stečajnog dužnika.Novčana sredstva sa blokiranih računa prenose se na novi račun, a računi stečajnog dužnika se gase.
Danom otvaranja stečajnog postupka, potraživanja poverilaca prema stečajnom dužniku, koja nisu dospela, smatraju se dospelim.
U trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka stečaja prekidaju se svi sudski postupci u odnosu na stečajnog dužnika i na njegovu imovinu, svi upravni postupci pokrenuti na zahtev stečajnog dužnika, kao i upravni i poreski postupci koji za predmet imaju utvrđivanje novčane obaveze stečajnog dužnika.
STEČAJNA MASA
Stečajna masa je celokupna imovina stečajnog dužnika u zemlji i inostranstvu na dan otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka.
Otvaranjem stečajnog postupka stečajni upravnik preuzima u državinu celokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu i njome upravlja.
Troškovi stečajnog postupka obuhvataju:
1) sudske troškove stečajnog postupka;
2) nagrade i naknade stečajnom upravniku i/ili privremenom stečajnom upravniku;
3) druge izdatke za koje je zakonom predviđeno da se namiruju kao troškovi stečajnog postupka.
Prijavljivanje potraživanja?
Poverioci prijave potraživanja podnose nadležnom sudu u pisanom obliku.
U prijavi se mora naznačiti:
1) naziv, odnosno ime i sedište odnosno prebivalište poverioca sa kontakt adresom;
2) matični broj pravnog lica, odnosno jedinstveni matični broj građana za fizička lica;
3) broj poslovnog ili tekućeg računa;
4) pravni osnov potraživanja;
5) iznos potraživanja i to posebno iznos glavnog potraživanja sa obračunom kamate;
6) stvar na kojoj je poverilac stekao razlučno pravo ukoliko se radi o obezbeđenom potraživanju i iznos njegovog potraživanja koji nije obezbeđen, ako njegovo potraživanje nije u celini obezbeđeno;
7) određeni zahtev poverioca.
Stečajni upravnik utvrđuje osnovanost, obim i isplatni red svakog potraživanja i o tome sačinjava listu priznatih i osporenih potraživanja, kao i redosled namirenja razlučnih i založnih poverilaca.
Po donošenju rešenja o bankrotstvu, stečajni upravnik započinje i sprovodi prodaju celokupne imovine ili pojedinačne imovine stečajnog dužnika, odnosno prodaju stečajnog dužnika kao pravnog lica.
Obaveštenje dostavljanajkasnije 15 dana pre dana objavljivanja oglasa o prodaji odnosno 15 dana pre dana održavanja prodaje neposrednom pogodbom.
Nakon prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, stečajni postupak se u odnosu na stečajnog dužnika obustavlja.
Stečajni postupak zaključuje se rešenjem koje donosi stečajni sudija na završnom ročištu.